dipl.ing poljoprivrede Aleksandar Davidov

Koliki je značaj i koja je funkcija stručne službe u Vojvodini?

PSS AP Vojvodine sprovode duži niz godina primenjena istraživanja usmerena ka unapređenju konkurentnosti proizvodnje pre svega ratarskih biljnih vrsta, ali takođe i povrtarskih i voćarskih vrsta na terenu koje pokrivaju, baveći se ukupnom problematikom njihovog gajenja što uključuje agrotehničke, sortne, herbicidne, fungicidne i druge specifične oglede kojima se želi unaprediti i značajno povećati proizvodnja svake biljne vrste. Zadatak programa savetodavstva je da transferom znanja i informacija koristeći se različitim tehnikama i metodama savetodavnog rada poljoprivrednim proizvođačima omogući mnogo viši nivo znanja iz različitih oblasti bitnih za poljoprivrednu proizvodnju i uslove života na selu kao i da im omogući da u potpunosti razumeju razliku između komparativne prednosti i konkurentnosti. “To znači da dok se u prošlosti razvoj zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine radne snage i prirodnih resursa, danas se osnovom za ekonomski razvitak smatraju napredni faktorski uslovi zasnovani na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji i inovacijama.” (izvor: “Konkurentska prednost nacija” (“The Competative Advantages of Nations” hardvardskog profesora Michaela Portera). Cilj savetodavnog rada je da obezbedi da poljoprivredno gazdinstvo nauči da podiže sopstvenu konkurentnost. Ostvarenje cilja će značiti da je gazdinstvo naučilo da se konkurentnost održava bržim učenjem od svojih konkurenata i da je to jedina prava prednost koja obezbeđuje održivost gazdinstva. U tom procesu se pronalazi ili bi trebao da se pronalazi program savetodavstva poljoprivrednih stručnih službi.

Jedan veoma važan segment u poljoprivredi Vojvodine je proizvodnja uljarica gde je soja zauzela veoma značajno mesto u ukupnoj proizvodnji. Recite nam šta radite na tom planu?

Srbija je značajan svetski i evropski poizvođač soje. Učestvuje sa 1,6% u ukupno zasejanim površinama pod sojom na svetu, a sa 1,75% u ukupno proizvedenim količinama. U evropskim okvirima ona zauzima četvrto mesto posle Ukrajine, Rusije i Italije. Ovogodišnji rod soje se procenje na 600.000-650.000t, što je po vrednosti proizvodnje svrstava u veoma značajne gajene biljne vrste za našu zemlju. PSS Vojvodine se problematikom proizvodnje soje bave zbog dva cilja. Prvi cilj je donošenje predloga kreiranja preporuka sortimenta za gajenje soje u određenim rejonima gajenja na primeru podataka iz četvorogodišnjih sortnih ogleda PSS sprovedenih na teritoriji AP Vojvodine na devet lokaliteta uz učešće tridesetak sorata različitih semenskih kuća. Drugi cilj je pokušaj da se isprovociraju pitanja koja će voditi u pravcu rešavanja nepoznanica i pretpostavljenih agrotehničkih i drugih problema u proizvodnji ove biljne vrste u pravcu povećanja prinosa i usmeravanja kvaliteta proizvedenog zrna u projektovanoj i ciljanoj nameni proizvodnje. Soja je ipak daleko od svog maksimuma mogućih dostignutih prinosa. Da bi se približili maksimumu moramo je ipak bolje razumeti. Provokacija koja se želi postići je usmerena upravo u pravcu otklanjanja faktora prinosa koji su u minimumu i koji ga ograničavaju.

Rezultate primenjenih istraživanja na soji u periodu 2013-2016.godine pogledajte ovde.

 

Bilten "Za našu zemlju", januar 2017, broj 49