Uspešan poljoprivredni proizvođač

Slobodan i Dušanka Radić iz Srbobrana vlasnici su porodičnog gazdinstva i kooperanti Zemljoradničke zadruge OZZ Srbobran iz Srbobrana. Sa Slobodanom, po struci dipl.ing. poljoprivredne tehnike, razgovarali smo o ovogodišnjoj setvi soje.

Šta nam možete reći o ovogodišnjoj setvi soje?

Ove godine ću posejati soju na 14 katastarskih jutara sa semenima semenske kuće NS seme i sortama: Rubin, Fantast (novu sortu) i Sava, sve genetski nemodifikovane. Sa setvom soje imam veoma dugo iskustvo i posebnu tehnologiju. Soja je za mene izuzetno važna zato što za njen uzgoj mogu sam da obavim sve operacije osim žetve. U poljoprivredi je generalno važno, i ne samo kada govorimo o soji, da se uz što manja ulaganja postignu što bolji rezultati. Da bi se postigli ti rezultati mora se pratiti nauka, ispitivati zemljište, ulagati u repromaterijal, štedeti na gorivu, smanjiti inputi kako bi bili veći prinosi, odnosno ostvaren veći profit.

Koja je to posebna tehnologija koju koristite?

Tehnologija koju koristim podrazumeva da počnem rano da pripremam zemljište za soju, čim to vlaga zemljišta dozvoli, a kako se ne bi sabijalo zemljište i sačuvala akumulirana zimska vlaga. Pre same setve uradim još jednu predsetvenu pripremu na potrebnu dubinu za setvu soje oko 5cm. Ove godine sam obavio prvu predsetvenu pripremu, a drugu ću pre početka setve. Sejem soju u pantljike, žitnom sejalicom (mogu sam da je napunim celom količinom semena, odnesem na njivu) što mi omogućava malo jeftiniju setvu, ne tako precizan raspored biljaka u redu - pantljici, ali mogu da ostvarim malo veći broj biljaka po ha kako preporučuju selekcionari i na taj način, ukoliko su povoljni vremenski uslovi, kao što je bila prošla godina, to dolazi do izražaja. Imam najveću parcelu od 5 katastarskih jutara. Ja ne prskam soju po celoj površini zbog ekologije i profita. Imam potvrdu o bezbednoj primeni pesticida i zaštiti životne sredine. Redukovano koristim herbicide, prskam u trake (uređaj koji sam sam napravio). Znači, samo te trake, pantljike soje koje posejem prskam, a između prskanih pantljika, soju obrađujem međurednim kultiviranjem. Tako trošim samo 1/3 herbicida što je značajno manje umesto što bih potrošio da prskam čitavu površinu. Moja struka je poljoprivredna tehnika. Poljoprivredni proizvođač takođe treba da zna gde su na kombajnu najveći gubici soje i oštećenja zrna. Ako ne uskladimo perifernu brzinu vitla sa brzinom kretanja kombajna onda ćemo imati osipanje u zavisnosti od sorte. Savremeni kombajni imaju podešavanja iz kabine i usklađene obrtaje brzine vitla i brzine kretanja, zatim problem je neadekvatan ulaz i izlaz kod bubnja i podbubnja, kao i preveliki broj okretanja bubnja, što takođe dovodi do oštećenja zrna, zazori između hederskog stola i puža koji uvlači masu, ukoliko je tu mali zazor dolazi do loma... Bitno je da se nakon skidanja soje ukoliko se odmah ne skupljaju i ne baliraju biljni ostaci usitne kako bi se lakše i bolje zaorali. Setva soje počinje još od osnovne obrade. Ako dobro uradimo osnovnu obradu, bez razora, ako je ravna i dobro pripremljena njiva odmah su bolji uslovi za žetvu. Prošle godine sam učestvovao u takmičenju za postizanje visokih prinosa koje naša zadruga organizuje već dve godine za redom. Osvojili smo 3. mesto sa ne toliko velikim ulaganjima u mineralnim đubrivima, ali smo zahvaljujući povoljnoj godini i sklopu, praćenju tokom vegetacije, postigli 4,631kg/soje po ha, sorte Rubin. Dakle odličan efekat uz samo neophodna ulaganja.

Koju i kakvu ulogu u setvi soje ima kompanija Victoria Logistic po Vašem mišljenju?

Sa kompanijom Victoria Logistic sarađujem preko svoje zemljoradničke zadruge OZZ Srbobran, učestvujem na predavanjima tokom zimskog perioda gde Victoria Logistic izlaže i upoznaje zemljoradnike sa značajem ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Toj kompaniji predajem robu u toku otkupa. Bio sam prisutan na jednoj prezentaciji o značaju ispitivanja zemljišta tokom ovogodišnje zimske škole. Po meni je to bilo jako dobro predavanje. Važno je poznavati dobro svoje zemljište. Zemljište nikada ne oprašta. Mora se ulagati u zemljište, mora se prihranjivati, ali na žalost poljoprivreda nije više tako akumulativna da se zemljištu dodaje nekontrolisano mineralno đubrivo. Victoria Logistic ne samo da prodaje mineralno đubrivo, nego pre prodaje upoznaje proizvođače da treba dodavati samo onoliko koliko treba zemljištuodnosno koliko je potrebno biljci. Prekomerna upotreba mineralnog đubriva neće povećati prinos. Jedino ako biljci damo baš ono što joj treba možemo očekivati i bolji prinos. Danas je jako važno imati pravog partnera u koga uvek možeš imati poverenje, koji izmiruje svoje obaveze, obezbeđuje repromaterijal, obezbeđuje stručne savete, zimsku školu, organizuje posete poznatim proizvođačima semena i repromaterijala i dovodi njih da upoznaju nas, kooperante, kako bismo imali što veće znanje.

Šta biste rekli o načinu poslovanja Zemljoradničke zadruge Srbobran?

Direktorica Zemljoradničke zadruge Srbobran nije slučajno dobila Oktobarsku nagradu opštine Srbobran 2014. godine. To je zaslužila svojim odnosom prema kooperantima, proizvodnjom na zadružnim parcelama, svojim odnosom sa dobavljačima.  Svi kooperanti treba da se udružuju i sarađuju. Opština Srbobran, centar Bačke, pravi je poljoprivredni kraj sa 24.000ha obradivog zemljišta. Direktorica Marija prati dostignuća nauke, ima prave saradnike, kooperante, dobavljače. Nije slučajno uvela takmičenje u postizanju visokih prinosa. To je jako značajno za našu opštinu. Prošle godine smo imali preko 10.000ha soje. Pravilnim i poštenim odnosom sa kooperantima može se opstati i sačuvati broj zaposlenih, broj zadrugara i kooperanata. Savet Mesne zajednice u Srbobranu je formirao komisiju za poljoprivredu koja je pokretač mnogih akcija. U komisiji za poljoprivredu u kojoj smo članovi direktorica Marija i ja, zalažemo se da i ostali kooperanti i zadruge utiču na povećanje prinosa i poljoprivredne proizvodnje. Mesna zajednica podržava i sarađuje sa zadrugama, organizuje obuke. Srbobranska brazda se organizuje u cilju popularizacije osnovne obrade i poljoprivrede, a planiramo da je ove godine održimo 01. avgusta na parcelama AD “Pionir“, Srbobran.

maj 2015