ALEKSANDAR BOGUNOVIĆ, Privredna komora Srbije

Od januara 2018. godine ste na poziciji sekretara Udruženja, navedite nam pretežnu delatnost Udruženja, poziciju Komore kao i uticaj na poljoprivrednu proizvodnju Srbije.

Udruženje za biljnu proizvodnju je jedan deo Sektora poljoprivrede Privredne komore Srbije. Pored ovog Udruženja postoje još tri udruženja: za prehrambenu industriju, šumarstvo, preradu drveta, industriju nameštaja i papira i udruženje za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda.

Do pre dve godine poljoprivreda je bila udruženje u okviru drugog sektora, a sada je osnovan poseban sektor poljoprivrede sa posebnim značajem ali i obavezom za dosta konstruktivniji i detaljniji kontakt privredi kroz ova četiri sektora. Univerzalan pristup prema svim, veoma različitim, oblastima poljoprivrede i prehrambene industrije nije održiv, tako da je nova struktura našeg sektora prilagođena boljem kontaktu, komunikaciji i zastupanju interesa svih aktera u ovoj grani industrije.

Udruženju za biljnu proizvodnju pokriva deo primarne poljoprivredne proizvodnje u sektoru voća, grožđa, povrća i žitarica, ali i njihovoj daljoj preradi. Fokus nam je na fizička i pravna lica u oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje, ali isto tako i na pravna lica koje se bave njihovom daljom preradom. Rad sa članicama se odvija preko posebnih Grupacija gde su članice grupisane prema šiframa delatnosti, pa tako u okviru našeg Udruženja trenutno postoji 10 grupacija, dok u ostatku sektora postoji još 24 grupacije.

Sektor za poljoprivredu pokriva veliki broj privrednih subjekata, ali i fizičkih lica, koji se bave proizvodnjom i preradom hrane. Naš glavni posao je da budemo njihov servis i da zastupamo interese privrede pred Vladom i drugim državnim organima i institucijama. Jedan deo aktivnosti je i da pomognemo internacionalizaciju putem unapređenja međunarodne ekonomske saradnje i promocije Srbije kao dobre investicione destinacije i srpske privrede u zemlji, regionu i inostranstvu; da pružimo podršku domaćim i međunarodnim kompanijama kroz širok spektar usluga, posredovanja, savetovanja i informacija; i da obezbedimo poslovnu obuku u cilju jačanja kompetencija i veština zaposlenih i menadžera, kao i jačanje konkurentnosti domaće privrede u procesu pristupanja Evropskoj Uniji.

Privredna komora ima uspostavljen sistem radnih grupa sa svim ministarstvima Vlade Republike Srbije što omogućava brz kvalitetan rad na realizaciji svih inicijativa i upita koji dolaze od naših članica, naročito onih koji su vezani za pravne regulative i akta koje donose republički organi.

Saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ogleda se kroz delovanje Stalne radne grupe preko koje sve zahteve privrede predstavljamo, na jedan novi način, i pokušavamo da prevaziđemo prepreke u rešavanju problema koje imaju naše članice. To praktično znači da neki zahtev, koji može da potekne od svake naše članice, pravilno definišemo i proveravamo da li se tiče samo jedne članice ili celog sektora kojoj ta članica pripada. Nakon toga, ukoliko se inicijativa tiče celog sektora, sazivamo sednicu grupacije i delegiramo temu koja je potekla od neke članice. Ukoliko imamo konsenzus svih predstavnika tog sektora da je tema značajna i da treba da se uputu prema nadležnim institucijama to postaje naša inicijativa i tada je Komora priprema za delegiranje prema jednom ili više ministarstava/institucija. Ovaj postupak podrazumeva pravi način predstavljanja i formulisanja inicijative koji sadrži: razloge zbog čega želimo nešto da se promeni, uticaj promene, koristi zahtevane promene, kao i eventualne posledice po državu koje može promena da prouzrokuje. Ovo je jedan dobar i konstruktivan način rešavanja problema koji se pokazao u našem slučaju kao uspešan.

Neke od aktivnosti mogu biti vezane i za izmene postojećih pravilnika ili zakona gde po potrebi formiramo i zajedničke radne grupe koje pored predstavnika institucija čine i stručna lica iz kompanija i univerziteta. Na ovaj način doprinosimo i obezbeđujemo i adekvatnu zastupljenost i uključenost privrede u procese koji za njihovo poslovanje mogu imati veliki uticaj, ubrzavamo sam proces izrade takvih dokumenata i obezbeđujemo visok kvalitet i primenu takvih dokumenata u praksi.

Ono po čemu smo i do sada bili prepoznati je vezano za podršku našim članicama u promociji i prodaji njihovih proizvoda kako na domaćim tako i na stranim tržištima. Neke od poznatih aktivnosti su organizacija odlaska i prezentacija naših kompanija na sajmovima u zemlji i inostranstvu, organizacija poslovnih sastanaka, tzv. B2B sastanci, organizacija „Dana dobavljača“, organizacija misija kupaca, izdavanje različitih uverenja i sertifikata i sl.

Možemo dodatno istaknuti i procese koji su vezani za edukacije i stručna predavanja koja radi naš Centar za Edukacije, kao i na planove za jače uključivanje u procese digitalizacije i automatizacije koji se vode kroz novoosnovan Centar za digitalizaciju PKS, gde će poljoprivreda imati značajnu poziciju.

Kakvi su rezultati Udruženja na čijem ste vi čelu? Da li inicijative koje upućujete prema ministarstvima budu uspešno procesuirane u zahtevima za promene, na osnovu svih vaših argumenata i priloženih pravnih osnova?

Ministarstva različitom brzinom prihvataju našu sugestiju tj. moć i sposobnost da objedinimo mišljenja i stav privrede, neka brže, a neka sporije. U svakom slučaju trend je pozitivan, krećemo se u pravom pravcu, postoji sve veće razumevanje, sve veća spremnost da se pojedini zakoni ubrzaju da se skrate postupci i procedure uz pomoć radne grupe koje okuplja Komora čime se smanjuje opterećenje nadležnih institucija i ministarstava, a sve ovo ide u prilog svih aktera procesa. Postoje inicijative koje nekada okupljaju i tri ili više institucija i svaka od njih na određenu problematiku gleda sa svog aspekta. Tu može da nastane situacija da jedna odbija inicijativu, pa u tim slučajevima ulažemo dodatni napor u pregovorima kada svoju pregovaračku moć jačamo raznim statističkim podacima, analizama, poređenjima i sl. Dodatna specifičnost poljoprivrede i pravne regulative u ovoj oblasti da se ona mora u potpunosti uskladiti sa regulativom EU i to je nešto što svi znamo i pokušavamo da nađemo prava rešenja uz poštovanje evropskih okvira.

Koji su Vam ciljevi za proizvodnju 2018.god.? Šta ste stavili u prioritete u saradnji sa Privredom i institucijama sa kojima treba da zatvorite ceo jedan krug?

Naš glavni cilj jeste da probamo da sve privredne subjekte na pravi način organizujemo kroz pomenute grupacije. Privredna komora Srbije od prošle godine svoju ulogu je započela kao jedan nov sistem gde je prethodni period protekao u usaglašavanju i stvaranju jedinstvenog sistema sa jasnim, definisanim ciljevima i radnim zadacima svakog sektora. Oni se sprovode kroz rad grupacija gde svaka grupacija ima svog predsednika i zamenika, pa nadalje ka definisanim sekcijama u pojedinim regionima lokalnog nivoa, a sve u cilju uspostavljanja jedinstvenog delovanja i obuhvata što više privrednih subjekata u samom radu sistema. Svrha ovakve organizacije upravo i jeste da svi privredni subjekti shvate da je to za njih idealan sistem preko kojeg mogu kvalitetno da deluju, da mi obezbeđujemo dobru platformu za rad, da na jednom mestu mogu da iskažu sve svoje potrebe i zahteve. Pored zastupanja interesa privrednih subjekata prema ostalim pravnim licima, rad Komore se ogleda i u analitičkim poslovima, ispitivanja drugih tržišta, samog nastupa i potražnje kao i povezivanje stranih kompanija sa domaćim i posredovanje u pregovaranju i sl. Istakao bih jedan primer gde smo bili najaktivniji što se tiče primarne poljoprivrede, a to je organizacija Dana dobavljača gde smo velikim trgovinskim lancima organizovali sastanke sa potencijalnim dobavljačima roba gde praktično izlazimo iz portfolija privrednih subjekata odnosno pravnih lica s obzirom da se bavimo i poljoprivrednim gazdinstvima među kojima ima velikih proizvođača. Naravno i preko zadruga, koji su naši članovi, indirektno pomažemo fizičkim licima tj. poljoprivrednim gazdinstvima. Trenutno radimo na analizi lanaca vrednosti u nekoliko sektora poljoprivrede sa ciljem definisanja adekvatnih preporuka i potencijalnih usluga koje bi doprinele jačanju konkurentnosti naših proizvoda i njihovom boljem pozicioniranju na adekvatnim tržištima. Jedan od alata će biti i internet portal na kojem radimo uz podršku USAID projekta koji će dati nov set informacija i korisnih podataka za naše članice vezano za izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Vi ste danas, kao predstavnik Privredne komore, u Novom Sadu održali jedno edukativno predavanje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije na temu IPART fondova. Šta je po vašem mišljenju IPARD program, šta bi istakli u okviru njega i na čega da se posebno obrati pažnja?

Istakao bi da je IPARD značajan ne samo za poljoprivredu nego za celu Republiku Srbiju. IPARD predstavlja prvi test za članstvo u Evropsku uniju. Dobra realizacija programa podrazumeva da ste spremni da primenite pravne tekovine EU, da imate potrebna pravna akta, i da ste u stanju da ih sprovodite u praksi. I upravo će IPARD pokazati da li je i koliko je Srbija na dobrom putu ka EU. Program pre svega služi da se čitav sektor postepeno podigne na jedan viši nivo koji će biti u stanju da ispoštuje sva pravila i standarde koji su u EU. Što smo bliži više smo usklađeniji, sistem je uhodaniji, a sve u cilju podizanja nivoa cele privrede koji je potreban kako bi sutra opstao u EU. Sve članice EU sprovode jedinstvenu poljoprivrednu politiku zato se i zove Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ili čuveni The Common Agricultural Practice - CAP. Za akreditaciju IPARD programa država je morala da dostavi Evropskoj uniji Akcioni plan Republike Srbije kojim se definiše dinamika usklađivanja i usaglašavanja pravilnika sa EU. S druge strane nije samo dovoljno da se napomenuto uskladi na papiru nego je potrebno u praksi i sprovesti sve u delo, znači ako ste rekli da će te sprovoditi kontrolu nivoa određenog elementa u nekoj namirnici onda je potrebno da dokažete da to i radite u praksi da inspekcijski organi sprovode pravilnik na pravi način. To je jedan od glavnih pokazatelja i važnosti IPARD-a, s druge strane on je instrument koji pomaže fizičkim licima isto tako kao i pravnim subjektima da kroz finansijsku podršku unapređuju svoju konkurentnost, na domaćem i inostranom tržištu, i pripremaju sebe da poštuju nova pravila, pravilnike i zakone koji će od momenta članstva u EU biti potpuno harmonizovani.

Koliko smo mi spremni za IPARD? Da li je po Vama broj od 233 pristiglih prijava, zahteva za prvi objavljen konkurs očekivan ili je zapravo niži i koliko u ovoj godini možemo da računamo, ako sve bude po planu, da se ta sredstva i povuku?

Zanimljivo je da se Srbija sprema za IPARD program od 2007. godine kada je i napravljen ceo elaborate za uspostavljanje tih operativnih struktura programa. Tada se krenulo u pripremanje institucija da bi čak 2011. godine bila pripremljena i određena simulacija tog programa kako bi se sa jedne strane institucije testirale kako će to da rade, a s druge strane da bi se korisnici pripremali na nove uslove i zahteve. Nažalost mi nikada nismo na pravi način testirali funkcionisanje tog sistema. Idealna priča bi bila da smo dve godine pre početka IPARD-a funkcionisali sa nacionalnim sredstvima po sličnom modelu pa bi onda znali i korisnici i inspektori i sve operativne strukture kako će sve to da izgleda, identifikovali bi se određeni problem i napravila adekvatna rešenja. Zbog toga se sada susrećemo sa situacijom da je IPARD program pokrenut, a dobijamo dosta pitanja u vezi nejasnoća oko dokumentacije uz prisustvo strahova od strane potencijalnih korisnika o tome koliko će biti u stanju da ispune sve zahteve. Mislim da prethodne godine nije bilo tako jake promocije kolika  je bila pre 3-4 godine. Bilo bi dobro da je Pravilnik za sprovođenje mera došao ranije, bar godinu dana ranije, jer se moglo krenuti i ranije sa intenzivnijim promocijama, podelom priručnika i sl. Takođe kao problem vidim i nedostatak raspoloživih finansijskih sredstava do kojih fizička lica i pravni subjekti teško dolaze ili ih ne poseduju kako bi finansirali investiciju na koju ostvaruju IPARD podsticaj. I dalje su kreditne linije banaka za poljoprivrednike nepovoljne, pogotovo što se tiče kamata i garancija. Postoje modeli u okolnim zemljama koji su ovaj problem regulisali sa dobrim garancijskim fondovima i povoljnim kreditnim linijama koje su favorizovale korisnike IPARD fondova uz garanciju države. Ima nagoveštaja i radi se na tome, da se kod nas poboljšaju uslovi za obezbeđenje finansijskih sredstava. Vršena je promocija prema bankarskom sektoru, oni su upoznati sa detaljima funkcionisanja IPARD-a i mnoge od njih su pripremile programe prema pomenutim korisnicima i ja se nadam da će uskoro i izaći na tržišta sa istim.

Možemo sada da izvedemo jednu simulaciju procesa od predaje dokumentacije do momenta realizacije čitave investicije i povrata sredstava. Uzmimo na primer da poljoprivredno gazdinstvo želi da nabavi traktor u vrednosti od 50.000 eur i da je konkurisalo i predalo dokumentaciju za IPARD do 26.februara. Koliko će zapravo proći vremena od momenta predaje dokumentacije do realizacije tj. povrata sredstava, šta je to što ih čeka u međuvremenu, na kraju i sve vezano za monitoring i kontroling?

Od momenta podnošenja zahteva do donošenja pozitivnog rešenja teoretski rok za ministarstvo je 9 meseci da pregleda dokumentaciju i donese odluku, ali svakako će se oni truditi da taj rok bude što kraći, što zavisi od broja primljenih zahteva. Od momenta dobijanja pozitivnog odgovora možete da krenete u nabavku tj. investiciju što verujem da se može uraditi za vrlo kratak period. Prema rešenju za odobravanje investicije rok za nabavku opremu bi trebao da bude do 6 meseci. Kada Vam stigne oprema, u ovom slučaju traktor, i dobijete sve papire za to sredstvo možete odmah da podnesete zahtev za povrat finansijskih sredstava. Opet, u zavisnosti od broja predatih zahteva za povrat, zavisiće i brzina obrade koja se vrši po predaji, a maksimalni rok za obradu je šest meseci. Iz ovog možemo da zaključimo da za nabavku opreme i sl. rok za celokupnu realizaciju bi mogao da bude i 21 mesec. Za investicije u građevinske radove će biti dve godine, a treba planirati i vreme prikupljanja celokupne dokumentacije i dozvola za sam objekat nakon čega se predaje dokumentacija za povrat sredstava. Svakako da će se ministarstvo truditi da ti rokovi budu što kraći, ali će oni u velikoj meri zavisiti i od broja i kvaliteta pristiglih zahteva i broja zaposlenih u Upravi za agrarna plaćanja, kao i sposobnosti tehničkih tela IPARD programa da u što kraćem roku obave svoje delove posla.

Jako značajno je istaći da za svaki korisnik IPARD-a podleže kontroli u narednih 5 godina (od momenta podnošenja zahteva), gde praktično postoje različite strukture kojima ste vi u obavezi da omogućite kontrolu. Sama kontrola počinje pri podnošenju zahteva i odnosi se na administrativnu kontrolu, zatim sledi kontrola inspektora na licu mesta koji proverava da li je sve onako kako ste naveli u dokumentaciji (provera da nije već započeta od pre realizacija investicije), nakon nabavke sredstava, opreme i sl. i predaje zahteva za povrat vrši se kontrola i administrativna i na licu mesta inspektori proveravaju stvarno stanje postojanja i izvršenja investicije. Treba naglasiti da u svakom trenutku od momenta dodele sredstava možete očekivati EU kontrolu- revizore koji će nasumično kontrolisati korisnike. Takve kontrole se ne najavljuju, a sasvim je sigurno da ćete imati kontrolu nakon 5 godina od dodele sredstava, kada se utvrđuje da li je taj predmet investicije i dalje u funkciji i nameni za koju je odobren. Važno je napomenuti da ne smete otuđiti premet investicije ili promeniti mu namenu. Ukoliko do toga dođe slede sankcije tj. zahtev za vraćanje dobijenih sredstava fondu u potpunosti.

Standarde Zaštite životne sredine koje EU potencira od naše zemlje poslednje 2 godine, a tiču se upravo ovog programa, jako je teško zadovoljiti u ovom trenutku kada znamo da dosta ruralnih mesta nema ni kanalizaciju ni prečistače otpadnih voda, a upravo su te sredine potencijalna mesta za investicije. Kako oni da se suoče sa tim, sa zahtevnim projektima koji sadrže tačke Zaštite životne sredine, da ih ispune i konkurišu za sredstva IPARD fonda?

Upravo je i najkompleksniji deo ove priče ispunjenje ekoloških standarda, kada znamo da se 90% naše zemlje kategorizuje kao ruralna sredina, a i deo urbanih centara nije dovoljno pokriven kanalizacionom mrežom. U urbanim delovima gde je zadovoljavajuća pokrivenost postoji drugi problem, a to je ne postojanje opštinskih prečistača otpadnih voda. EU standardi po ovom pitanju su striktni i podrazumevaju prečišćavanje otpadnih voda, koja u nekim slučajevima može podrazumevati prečišćavanje u sve tri faze - mehaničku, hemijsku i mikrobiološku. Ovakve investicije su skupe i nažalost mali broj postrojenja u našoj zemlji je regulisao na pravi način tretman otpadnih voda. U važećem objavljenom pravilniku za IPARD, navedena je lista ekoloških uslova koji se moraju ispuniti i po mom mišljenju najveći problem će imati pravna lica koja se bave animalnom preradom s obzirom da kod njih otpadne vode imaju veće opterećenje nego kod drugih sektora.

Uporedno postoje Nacionalni fondovi i IPARD fond. Šta bi Vi poručili svim subjektima u ovoj zemlji, bili oni pravni ili fizička lica, da li da se opredele za jedne ili druge fondove ili je sve jedno samo da se posvete i usredsrede na napredak?

Pomenuti fondovi isključuju jedni druge. U pravilniku IPARD fonda tačno postoji jedno poglavlje gde je definisano razgraničenje sa nacionalnim merama i gde jasno stoji u svakoj meri kako se korisnici i tip podrške razlikuju u odnosu na nacionalni program ruralnog razvoja, i kada postajete IPARD korisnik. Konkretni primer je za broj krava gde je do 20 grla kada ste deklarisani kao korisnik za Nacionalni fond, a preko broja 20 prelazite u IPARD korisnike. Poslednja izmena IPARD-a je malo promenila tu definiciju i sada možete biti korisnik IPARD fondova i sa na primer 1 grlom, ali na kraju investicije morate imati onaj broj koji se propisuje IPARD-om. Čekaju se eventualne izmene Nacionalnih programa. Lakše je koristiti Nacionalne fondove, kao što su Nacionalni program za ruralni razvoj, programi Jedinica lokalne samouprave i Autonomne pokrajine. Nedostatak ovih fondova je taj što su ovi fondovi vezani za godišnji program, uglavnom daju manje procentualne povraćaje i vezuju se za niske maksimume povraćaja, a uglavnom imaju po jedan konkurs godišnje- tako da je neke veće investicije teže u tom periodu realizovati što nije slučaj kod IPARD-a. Sve u svemu preporučujem svima da se dobro informišu pa tekonda da odluče kod kojeg fonda će da konkurišu. Za one koji po svojoj veličini ili strukturi predstavljaju potencijalne korisnike IPARD programa, preporuka je da ga dobro prouče i počnu da se pripremaju za njegovo korišćenje jer verovatno neće imati drugih mogućnosti za dodatne podsticaje, a biće u prilici da se testiraju i za potencijalno znatno veća sredstva koja bi trebali imati po ovom osnovu na raspolaganju od momenta članstva u EU.

Radili ste u Ministarstvo privrede 13 godina, sada ste u komorskom sistemu i posedujete veliko iskustvo iz poljoprivrede kao tehnolog. Šta bi Vaša preporuka bila svim proizvođačima za 2018. godinu, bilo da su oni fizička lica ili pravni subjekti, šta da urade, a šta da ne urade tj. šta da nauče na tuđim greškama, a ne na svojim?

Mi već deceniju pričamo o klimatskim promenama, a slabo šta radimo da se njima prilagodimo odnosno da se spremimo za posledice tih promena. Sva modernizacija u poljoprivredi, nova rešenja, nove tehnologije i agrotehničke mere, nove mere zaštite i nove biljne vrste su sve ono što treba da doprinese da bi se umanjile posledice klimatskih promena. Upravo jedna moderna poljoprivreda i jeste bazirana na tome da ne zavisi od klimatskih promena i ako je primenjujete nećete trpeti posledice. Savetujem svima da slušaju savete struke i nauke, primenjuju sve principe pametne poljoprivrede i da je to ključ uspeha da budu uspešniji i konkurentniji. IPARD program i jeste tu da bi potpomogao primenu svih novina i dostignuća. Pamtim reči jednog profesora: ’’ Bolje imati 1 ha voćnjaka pod punom zaštitom (u smislu sistema protivgradne mreže i sistema za navodnjavanje i orošavanje) nego 5ha bez zaštite’’

Bilten "Za našu zemlju", broj 63, mart 2018.