Pojava žitnog bauljara

Foto: PIS Vojvodina

Na određenim terenima u Sremu, delu Banata, pre svega na površinama gde je pšenica posejana u monokulturi, uočene su štete od žitnog bauljara. Ova štetočina može naneti značajne ekonomske štete mladim usevima strnih žita. U pojedinmim godinama nanosi velike štete, pre svega na pšenici i ječmu. Najveće štete bauljar nanosi u jesenjem periodu, u godinama kada su topli oktobar i novembar mesec kao što je to slučaj ove jeseni. Štetočina se, pre svega, pojavljuje na parcelama gde je predusev pšenica ili gde se novoposejana pšenica graniči sa parcelom gde je iste godine već bila pšenica.

Žitni bauljar ima jednu generaciju godišnje i prezimljava u stadijumu larve. Odrasli insekti se pojavljuju u vreme mlečno-voštane zrelosti strnih žita. Kratko vreme se hrane zrnom, ne nanoseći značajnije štete, a potom se povlače u zemlju. Krajem avgusta i tokom septembra meseca, pile se larve koje se hrane tokom jeseni. Larve pored strukova žita, buše vertikalni hodnik dubine do 40-tak cm, u kome provode veći deo vremena. Larve najčešće tokom noći izlaze na površinu, uvlače u zemljište i uništavaju mladu lisnu masu, tako da od oštećenog lišća ostaje samo suva, zgužvana lisna nervatura. Intenzivna ishrana je na temperaturama iznad 10°C.

Povećana brojnost žitnog bauljara najčešće nastaje usled nepoštovanja agrotehničkih mera pri gajenju strnih žita (setva ozimih žita nakon strnih žita, kasna žetva uz veliko osipanje zrna, kasno odnošenje bala slame sa polja, izostajanje ili kasno izvođenje ljuštenja strnjike, kašnjenje sa dubokim oranjem tokom leta, masovno prisustvo korova i samoniklih strnih žita tokom druge polovine leta).