Agroprotekt DOO

Pre nekoliko godina ste se odlučili da odete iz državne Poljoprivredne stručne službe i da samostalno počnete da radite poslove konsaltinga u poljoprivredi. Da li je to bila dobra odluka?

Moja dosadašnja iskustva su pozitivna i rekao bih da je to bila dobra odluka prvenstveno zbog toga što sarađujem sa poljoprivrednim proizvođačima koji mene pozivaju. Nema nikakvog nametanja, oni se javljaju zato što smatraju da im je potrebna usluga vođenja zaštite bilja. Ono što su nekada agronomi radili na velikim imanjima, ja to praktično radim u malim zadrugama kojima se ne isplati da zaposle agronoma. Njima nije interes da zaposle novog radnika, ali im je veliki interes da smanje troškove i povećaju proizvodnju zbog čega me i angažuju. Mišljenja sam da je danas svaki posao nesiguran, bio u državnom ili privatnom preduzeću i uvek se neprestano treba dokazivati. Da sam ostao u državnoj upravi, verovatno bih na istoj poziciji ostao do penzije, što nisam želeo. Volim izazove, volim da napredujem, volim da se usavršavam. Samo čovek koji svakog dana pročita neki stručni članak i radi na svom usavršavanju može da ide napred.

 

Svaka godina je specifična. Kakva je po Vama bila ova godina?

 

Radim u voćarstvu, povrtarstvu i ratarstvu i rekao bih da je svaka od te tri navedene oblasti imala svoj gorući problem. Tako je na primer u ratarstvu to bila pegavost lista šećerne repe. Proizvođači smatraju da je problem bio u hemiji, a ako pogledamo vremenske uslove znamo da to nije tačno. Visoka vlažnost je bila pogodna za razvoj infekcija. U 2011. godini je na primer bilo 19 povoljnih dana za razvoj infekcija, a ove godine je to čak 58 dana. Znači svakih 5 do 7 dana je trebalo raditi neki fungicid da bi bilo efekta. To je tehnički neizvodljivo za ljude koji rade velike površine pod šećernom repom posebno ukoliko bi hteli da ispoštuju preporučene količine vode od 400 litara po hektaru. U voćarstvu pak, jabučni smotavac razvija i treću generaciju pa smo se u avgustu, kada je već trebalo da beremo jabuke, još uvek borili sa štetočinama. Teško je ispoštovati vreme berbe i karence.

 

Vi ne možete fizički biti svaki put sa proizvođačima kada se primenjuje neka mera koju ste preporučili. Da li se proizvođači pridržavaju Vaših preporuka i sprovode ono što im savetujete?

 

Moj posao počiva na poverenju. Poljoprivredni proizvođač me pozove, jer ima poverenja u mene. Sa druge strane i ja radim sa tim proizvođačem zato što imam poverenje u njega. Posle 2-3 godine saradnje proizvođači prosto zaborave da postoji zaštita bilja kao problem. Sve probleme koji se dešavaju pokušavam da rešim na najbolji i najjeftiniji način. Najveće zadovoljstvo je kada se sa upola manjim korišćenjem pesticida postigne isti rezultat kao što je ostvario proizvođač koji je koristio više pesticida. Naveo bih i drugi slučaj kakav smo imali u 2013. godini, kada su proizvođači po mojoj preporuci koristili 1/3 pesticida više u odnosu na neke druge proizvođače, a time su dobili siguran plod, bez brige oko plamenjače vinove loze, plamenjače krompira, i ostvarili su profit. Posle takvih godina i njihovih iskustava, oni nemaju razlog da mi ne veruju.

 

Da li po Vašem mišljenju ima dovoljno savetodavaca za poljoprivredne proizvođače i kakav je Vaš stav prema državnim i privatnim savetodavcima?

 

Mislim da ima 500.000 registrovanih gazdinstava u Srbiji i oko 200 savetodavaca, tako da ima dovoljno mesta i prostora za sve koji žele na pravi način da se bave ovim poslom. Najveći problem kod državnih savetodavnih službi je taj što rade i savetodavne i stručne poslove, pa nisu uvek na raspolaganju poljoprivrednom proizvođaču za razliku od nas privatnih savetodavaca koji smo za njih tu 24 časa dnevno, odnosno čim primete nešto na njivi. Ako bi državne savetodavne službe samo radile savetodavne poslove, mislim da bi bili uspešniji, struka cenjenija a da bi poljoprivredni proizvođači imali mnogo više koristi nego sada. Sa privatnim savetodavcima imam uglavnom odličnu saradnju. Tamo gde su poslovi veći, radi nas i dvoje-troje zajedno. Održavamo i redovne sastanke na kojima razmenjujemo iskustva i pravimo strategije za rešavanje problema koji nas eventualno očekuju.

 

Koliko je po Vama bitna zaštita bilja za poljoprivredne proizvođače i njihovu proizvodnju?

 

Sprovođenjem nezvanične ankete, kolege i ja smo došli do zaključka da najviše saveta pružaju prodavci semena, đubriva i pesticida. Iako su mnogi protiv toga, ja smatram da sve te kompanije donose novo znanje. Na primer, pojavila se plamenjača i mi nismo imali rešenje za nju. Jedna kompanija je napravila rešenje i logično je da na tome žele da zarade. Ne treba iz savetodavstva isključivati ni poštene prodavce. S obzirom na tu veliku ponudu saveta, mi predstavljamo pomoć proizvođačima da im kažemo šta je prodaja magle, a šta prodaja struke, odnosno za koji savet da se odluče. Proizvođač želi neutralno mišljenje od savetodavca. Na žalost, većina zaštitara je pod pritiskom da bude zaštita što jeftinija, a opet besprekorno kvalitetna. Zaštitari nisu mađioničari. Problema je sve više. Zaštita bilja je šminka, jer ako se zaboravlja plodored, osnovna priprema, predsetvena priprema i sliično, zaštita bilja ne može da pomogne. Danas se očekuje da zaštita bilja reši sve probleme, a to ne može tako. Treba se odgovorno baviti poljoprivredom i odraditi sve poljoprivredne radnje kako treba. U uslovima kakvi danas vladaju, gde se zemlja izdaje na godinu - dve, gde se ne zna šta je i kada rađeno, zaštita bilja mora da bude vrhunska da bi proizvođač imao vrhunski rezultat.

 

Vi pišete knjige, imate odličan sajt na kome su sve aktuelne informacije za poljoprivredne proizvođače, radite dosta edukacija, porodičan ste čovek, imate dvoje dece. Kako stižete sve da odradite?

 

Kolega Nemanja Rajić radi sa mnom i pomaže mi. Jedan savetodavac, zaštitar mora da radi onda kada radi biljka, kada radi štetočina. U sezoni nema subote, nedelje, pre podne, posle podne... Bukvalno se radi svaki dan, ceo dan. Kada sezona utihne, posvećujem se pisanju i čitanju stručnih, naučnih radova. Sajt Agroupozorenje napravio sam sa Florianom Farkašom i Aleksandrom Banićević, prvenstveno da mi bude alat za rad, gde sve imam na jednom mestu kako bih brže i efikasnije mogao da uradim svoj posao. Taj alat naravno mogu da koriste i ostale kolege i proizvođači. U sezoni, dnevna posećenost sajta je preko 2.500 ljudi što je znak da im naše informacije koriste. Trenutno razvijamo www.smartplant.farm, to je softver koji pripremamo i koji će sam generisati preporuke na osnovu informacija koje smo zadali računaru. Što se tiče porodice, trudim se da vreme provedeno zajedno bude kvalitetno ispunjeno, mada je sigurno da bi bilo dobro da ga je više.

 

Kako Vi vidite poljoprivredu u narednom periodu?

 

Teško je odgovoriti na to pitanje bez osvrta na politiku. U suštini, nema stalnosti u agrarnoj politici zemlje, što nam fali. Što pre treba završiti sa restitucijom. A svim poljoprivrednim proizvođačima bih poručio sledeće: poljoprivreda podrazumeva sprovođenje celog lanca agrotehničkih mera. Svaka karika mora da bude jaka. čim jedna karika pukne, cela proizvodnja trpi. Oni koji na kraju godine izanaliziraju podatke protekle godine, mogu da se unaprede, spreče pojavu loših stvari, rizika. Oni koji ponavljaju iste greške ne mogu napredovati.

decembar 2015